PR Horta Simu Ona Informasaun Rai Nakdoko iha Viqueque, Governu Presiza Apoiu Uma Neebe Hetan Estragus.
PR hatete, nia rona ona informasaun konaba rai nakdoko iha Viqueque, tanba nee Prezidente husu Governu nomos lider munisipiu sira presiza identifika komunidade neebe uma hetan estragus bele fo apoiu sira.
“Sim, hau simu informasaun nee parese ke rai nakdoko nee liu fali normal, maibe laos intensidade hanesan 7 ka 8, maibe iha Japaun rai nakdoko loron ida liu rihun ida maske kiik maibe barak tebes liu rihun ida sira nee normal ona, ba ita laos normal tanba nunka akontese maibe seidauk iha nivel grave nee, no rai monu iha Timor laos premeira vez, hau tinan ruma liu ba hau eis Prezidente ba pasiar iha Letefoho depois ba too iha Ramelau nia hun haree foho tun daudaun, nee akontese maibe seidauk akontese situasaun grave hanesan rai seluk,” katak PR Horta.
Prezidente Republika hatete, rai nakdoko nee impaktu ba komunidade maibe daudaun ho skalaun kiik laos ho nivel boot, maibe karik ho rai nakdoko mak estraga komunidade sira nia uma governu no autoridade munisipiu sira iha meius hodi fo apoiu komunidade sira.“Impaktu ba komunidade maibe laos ho nivel boot, governu iha meius, munisipiu iha meius para apoiu kedas sira, ita la hatene bele akontese boot liu tan, situasaun nunee, Governu no munisipiu sira iha meius para fo apoiu kedas bele halo uma ba populasaun neebe lakon uma, bele tulun sira ho sasan, animal karik lakon buat sira nee, nee laos problema boot ida ke halo Governu difikuldade tenke ajuda kedas,” dehan Prezidente Republika.
Nunee mos karik akontese El Nino bee sei maran sei hamate mos animal sira hanesan iha Jako nomos fatin seluk tan karik Governu presiza ajuda bee ka lae? hatan ba kestaun nee Prezidente Republika hatete, iha tinan kotuk liu rusa fuik sira Jako mate tanba bee maran sira ba hemu bee tasi, no momentu neeba Primeiru Ministru fo apoiu bee maske seidauk assume kargu nuudar PM, nia rasik mak halo inisiativa lori bee ba Jako.
PR dehan, karik akontese bee maran Governu presiza lori tanki ba tau iha fatin sira nee nunee tau bee hodi rusa sira bele hemu labele mate.
Nunee mos tuir Komunidade Eva Maccarenhas husi Suku Afaloicai, Postu Administrativu Autulari, Munisipiu Viqueque, konta katak daudaun nee rai nakdoko kada loron ida, dala ruma too dala haat hanesan nee, ho ida nee halo sira tauk atu lao sai ba natar no toos tanba tauk rai monu.
Nia konta katak dezde uluk husi kiik nia haree rai nakdoko dala ruma iha maibe dala ida hanesan nee deit, maibe ida agora diferente tebes, tanba iha semana ida nee nia laran rai sempre nakdoko loron ida dala tolu no dala haat.
estudante ESG 4 de setembro viqueque tuir formasaun kona oinsa CNE kontinua civica edukasaun ba estudante kona ba aktu eleitoral durante loron lima ba estudante no identidade relevante iha viqueque nebe iha sesta nee realiza iha eskola secundario jeral 4 de setembro viqueque
Promosaun kultura no turizmu hodi fortalece identidade lokal.
𝐀𝐠𝐨𝐫𝐚 𝐓𝐞𝐦𝐩𝐮 𝐛𝐚 𝐀𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐝𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐞 𝐬𝐞𝐭𝐨𝐫 𝐭𝐮𝐫𝐢𝐳𝐦𝐮 𝐢𝐡𝐚 𝐓𝐋
𝟐𝟓 𝐒𝐞𝐭𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓
==============
Governu liu husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay hateten, tempu ba planeamentu no diskusaun atu dezenvolve setor turizmu iha Timor-Leste ne’e liu ona, agora mak tempu ba asaun hodi hadia no dezenvolve setor produtivu ne’e. Tanba ne’e, Governu atual pronto atu kria ambiente ne’ebé fasilita investimentu liu husi hadia infrastrutura, rasionaliza regulamentu sira, hari parseria publiku privadu ne’ebé metin.
“𝐌𝐚𝐢𝐛𝐞 𝐠𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐥𝐚𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐡𝐚𝐥𝐨 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐦𝐞𝐬𝐚𝐤. 𝐈𝐭𝐚 𝐛𝐨𝐨𝐭 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐢𝐚 𝐢𝐝𝐞𝐚, 𝐦𝐚𝐭𝐞𝐧𝐞𝐤, 𝐧𝐨 𝐫𝐞𝐤𝐮𝐫𝐬𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐞𝐬𝐞𝐧𝐬𝐢𝐚𝐥 𝐚𝐭𝐮 𝐡𝐚𝐥𝐨 𝐯𝐢𝐳𝐚𝐮𝐧 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐝𝐮 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐬𝐚𝐢 𝐫𝐞𝐚𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞. 𝐇𝐚’𝐮 𝐞𝐧𝐤𝐨𝐫𝐚𝐣𝐚 𝐢𝐭𝐚 𝐛𝐨𝐨𝐭 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐢𝐝𝐚-𝐢𝐝𝐚𝐤 𝐚𝐭𝐮 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐢𝐬𝐢𝐩𝐚 𝐡𝐨 𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐢𝐡𝐚 𝐬𝐞𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐬𝐢𝐫𝐚, 𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚 𝐩𝐚𝐫𝐬𝐞𝐫𝐢𝐚 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛é 𝐛𝐫𝐚𝐧𝐢, 𝐧𝐨 𝐟𝐨𝐭𝐢 𝐩𝐚𝐬𝐮 𝐤𝐨𝐧𝐤𝐫𝐞𝐭𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚 𝐡𝐨𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐫𝐢 𝐢𝐧𝐝𝐮𝐬𝐭𝐫𝐢𝐚 𝐭𝐮𝐫𝐢𝐳𝐦𝐮 𝐢𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞𝐛é 𝐛𝐮𝐫𝐚𝐬 𝐧𝐨 𝐟ó 𝐛𝐞𝐧𝐞𝐟𝐢𝐬𝐢𝐮 𝐛𝐚 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐨𝐚𝐧 𝐡𝐨𝐭𝐮. 𝐇𝐚𝐦𝐮𝐭𝐮𝐤 𝐢𝐭𝐚 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐡𝐚𝐥𝐨 𝐓𝐮𝐫𝐢𝐳𝐦𝐮 𝐬𝐚𝐢 𝐦𝐨𝐭𝐨𝐫 𝐥𝐨𝐥𝐨𝐨𝐬 𝐛𝐚 𝐝𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐢𝐧𝐤𝐥𝐮𝐳𝐢𝐯𝐮 𝐧𝐨 𝐬𝐮𝐬𝐭𝐞𝐧𝐭𝐚𝐯𝐞𝐥,”Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Dato’ Seri Francisco Kalbuadi Lay hato’o assuntu ne’e ba setor privadu sira iha Fórum Investimentu Turizmu Timor-Leste 2025 iha Centro de Convenções de Dili (CCD) iha loron Kinta, 25 Setembru 2025.
Vise-PM ne’e hatutan, tema ba Forum tinan ne’e mak, “Tempu ba Asaun.”Tema ida ne’e refleta tantu ita nia determinasaun no urjensia ne’ebé ita tenke atua hodi loke potensia transformativu Turizmu nian ba futuru ita nia nasaun.
Forum ida ne’e organiza husi Ministériu Turizmu no Ambiente no Ministru Koordenador ba Assuntu Ekonomia ho kolaborasaun Banku Mundial nian liu husi IFC (International Finance Corporation), hanesan eventu prinsipal ba emprezariu lokál sira.
“𝐈𝐝𝐚 𝐧𝐞’𝐞 𝐥𝐚𝐨𝐬 𝐬𝐞𝐫𝐯𝐞 𝐝𝐞𝐢𝐭 𝐚𝐭𝐮 𝐚𝐭𝐫𝐢𝐚 𝐢𝐧𝐯𝐞𝐬𝐭𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮, 𝐦𝐚𝐢𝐛𝐞 𝐦𝐨𝐬 𝐚𝐭𝐮 𝐭𝐫𝐨𝐤𝐚 𝐢𝐝𝐞𝐚 𝐧𝐨 𝐤𝐨𝐧𝐞𝐬𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐧𝐞𝐛𝐞’𝐞 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐚𝐣𝐮𝐝𝐚 𝐦𝐮𝐝𝐚 𝐟𝐮𝐭𝐮𝐫𝐞 𝐬𝐞𝐭𝐨𝐫 𝐓𝐮𝐫𝐢𝐳𝐦𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐧𝐢𝐚𝐧.”